Sanacija onečišćenja mora

  • Klijent: Dezinsekcija d.o.o., Rijeka
  • Problem: Gubitak vremena tijekom obustave noćnog rada tijekom sanacije onečišćenja mora
  • Cilj: Efikasniji, kvalitetniji i jeftiniji način pregleda morske površine od danas mogućih metoda
  • Rezultat: Novi model detekcije ugljikovodika na vodenim površinama
  • Oprema: bespilotne letjelice s termovizijskim kamerama
Suradnja s tvrtkom Dezinsekcija d.o.o., Rijeka te Građevinskim fakultetom u Rijeci na pilot projektu otkrivanja ugljikovodika na vodenoj površini, tijekom noći, upotrebom dronova i termovizijskih kamera

Niz godina svjedoci smo raznih ekoloških nezgoda vezanih uz onečišćenje mora izlijevanjem ugljikovodika. Utjecaj na morsku floru i faunu ogroman je te direktno utječe na smanjenje količine ribnog fonda. Stoga je pravilna i pravovremena reakcija na izlijevanje od najveće važnosti. Sanacije onečišćenja na morima izvode se koordiniranim dnevnim akcijama pomoću brodica koristeći plutajuće brane i specijalne materijale za upijanje ugljikovodika. Proces je kroz dugogodišnje iskustvo optimiziran i dobro poznat. Međutim, sanacija onečišćenja noću tema je mnogih razgovora stručne javnosti obzirom da se tada sve aktivnosti u pravilu obustavljaju čime se gubi dragocjeno vrijeme.
Kako bi se u budućnosti to izbjeglo osmišljen je model korištenja bespilotnih zrakoplova opremljenih termovizijskim kamerama za pregled onečišćenja ugljikovodicima koji je prije terenskog ispitivanja na samom moru istražen i potvrđen u laboratorijskim uvjetima.

Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet Rijeka u sklopu svojih laboratorija raspolaže i vrhunski opremljenim hidrotehničkim laboratorijem te iskusnim znanstvenim i tehničkim osobljem, pa su se samim time istaknuli kao jedan od bitnih sudionika ovog laboratorijskog istraživanja. Samo istraživanje provedeno je u hidrotehničkom laboratoriju Građevinskog fakulteta u Rijeci.

Cilj projekta i istraživanja koje smo proveli bio je osmisliti efikasniji, kvalitetniji i jeftiniji način pregleda morske površine od danas mogućih metoda uz koji ćemo, ukoliko dođe do onečišćenja mora ugljikovodicima moći brže, jeftinije i efikasnije provesti samu sanaciju onečišćenja.

Isto tako, jedan od ciljeva je bio i dokazati da onečišćenje ugljikovodicima možemo detektirati i u uvjetima slabe ili nikakve vidljivosti (te posebno, tijekom noći). Dakle projektni zadatak bio je zaključiti postoji li potencijal upotrebe specijalnih termovizijskih kamera u otkrivanju ugljikovodika u vodama i morima.

Obzirom na iskustva iz prakse te rezultate ovog istraživanja, zaključeno je da se korištenjem dronova za pregled vodene površine postiže:

  • efikasniji, odnosno kvalitetniji, brži i jeftiniji monitoring mora i priobalja u odnosu na pregled morske površine avionima ili velikim bespilotnim letjelicama;
  • veći vidokrug / kvalitetniji pregled morske površine te samog onečišćenja ugljikovodicima sa plovila koja sudjeluju u sanaciji onečišćenja – podizanjem dronova sa specijalnim termovizijskim kamerama na visinu od 100 – 200 m iznad EKO plovila kojima se provodi sanacija, čime se vidno polje uvećava na između 1 – 1.5 ha površine, što omogućuje kvalitetniju reakciju na onečišćenje te točnije postavljanje sustava za sprječavanje širenja onečišćenja mora;
  • jednostavna i brza detekcija eventualnih propuštanja ugljikovodika izvan područja ograđenih plutajućim branama tijekom dana – ukoliko dođe do propuštanja moguće ga je monitoringom odmah detektirati te postaviti dodatne sustave sprječavanja širenja onečišćenja.,
  • monitoring eventualnih propuštanja ugljikovodika izvan područja ograđenih plutajućim branama tijekom noći,
  • kontrola učinkovitosti odnosno dobre pozicioniranosti postavljenih sustava za crpljenje ugljikovodika (skimera, pumpi i dr.) sa morske/vodene površine tijekom dana i tijekom noći kvalitetan monitoring izuzetno bitan sa stajališta učinkovitosti samih uređaja odnosno količina prikupljenih ugljikovodika tijekom njihovog rada,
  • dostupnost dobivenih snimaka odnosno snimljenih podataka u stvarnom vremenu – spajanjem dronova kabelom za dvosmjernu komunikaciju između operatera i samog drona podaci odnosno snimke se dobivaju trenutno na bilo kojem mediju (laptop, tablet, smartphone…) čime se kvaliteta i brzina donošenja odluka o načinu sanacije podiže na najvišu moguću mjeru.